Onečišćenje voda

Razvoj ljudske populacije potiče masovno naseljavanje obale, razvoj poljoprivrede i industrije te gušći promet brodova i tankera. Sve te aktivnosti povećavaju količinu otpada koji stiže u vodu pa je čiste vode na Zemlji sve manje.

Deterdženti i umjetna gnjojiva

Uporabom deterdženata i umjetnih gnojiva velike količine fosfata i nitrata dospijevaju u kopnene vode. Te stvari uzrokuju bujanje bilja u vodama. Kada biljke uginu, talože se na dno, gdje ih razlažu bakterije. Vode postaju sve pliće, a posljedica je zarastanje i nestanak kopnenih voda stajačica.

Cvjetanje mora

Zbog onečišćenja mora raznim deterdžentima i umjetnim gnojivima, prekomjerno se razmnožava fitoplankton. Ta pojava zove se cvjetanje mora. Prepoznaje se po sluzavim nakupinama na površini mora. Sluz je štetna za morske životinje jer im može začepiti škrge i onemogućiti disanje.

Balastne vode

Vodu zagađuju i balastne vode koje rabe tankeri kad ne prevoze teret, a omogućuju im sigurnu plovidbu. Te vode sadržavaju nečistu vodu tankera ali i organizme iz mora iz kojeg je tanker isplovio. Pri utovaru tereta tankeri ispuštaju balastne vode pa one uzrokuju ekološke poremećaje.

Rješenje je gradnja vrlo skupih uređaja za pročišćavanje balastnih voda u lukama u kojima tankeri ukrcavaju teret.

Rashlađivanje pogona u tvornicama

Mnoge tvornice iskorištavaju riječne tokove za rashlađivanje pogona. Ta se zagrijana voda vraća u vodotokove, a povišena temperatura smanjuje količinu kisika u vodi te time i brojnost organizama.

Havarije tankera

Najveća zagađenja uzrokuju havarije tankera i izlijevanje nafte u more. Nafta pluta na površini mora jer je lakša od vode. Pritom sprečava prodiranje svijetlosti u more, što prekida proces fotosinteze. Uzrokuje i pomor morskih organizama jer im začepi škrge. Masnoća iz nafte slijepi perje morskih ptica tako da više ne mogu letjeti itd. Za uklanjanje izlivene nafte služe brodovi čistači ili ekobrodovi.

Unošenje novih vrsta organizama

Posebnu pozornost treba dati zaštiti od unošenja novih vrsta organizama. Alga kaulerpa slučajno je unesena u Jadransko more. Dosadašnji način njezina uklanjanja – čupanje cijele alge ili prekrivanje neprozirnom folijom nisu se pokazali uspješnima i kaulerpa se sve više širi morskim dnom. Pritom onemogućava rast domaćih vrsta algi, a otrovne tvari koje izlučuje štetno djeluju na morske organizme.

Web stranicu o onečišćenju voda izradio veseli projektni tim učenika OŠ Josip Pupačić - Omiš

AVA.doo - Anđela, Viktor i Antonio . dica, omiški osnovci.

Zaštita voda

Onečišćenje voda uzrokovalo je u njima ozbiljne poremećaje prirodne ravnoteže. Kako bi se vode zaštitile, poduzimaju se mnoge mjere.

Čišćenje krupnog otpada

Važno je čišćenje plaža, dna i obala mora i kopnenih voda od krupnog otpada koji ostavljaju neodgovorni stanovnici i turisti.

Zakonom zaštićena staništa

Zakonski propisi predviđaju različite oblike zaštite voda. Ustav Republike Hrvatske određuje da su more, obala i otoci prirodna bogatstva koja imaju posebnu zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode proglašeni su pet nacionalnih parkova i četiri parka prirode koji obuhvaćaju vodena staništa.

  • Nacionalni parkovi koji obuhvaćaju prirodne ljepote morskih voda - Brijuni, Kornati i Mljet
  • Nacionalni parkovi koji obuhvaćaju prirodne ljepote kopnenih voda - Plitvička jezera i rijeka Krka
  • Parkovi prirode koji obuhvaćaju močvarna staništa – Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero
  • Park prirode koji obuhvaća morsko stanište – Lastovsko otočje

Zakonom zaštićene životinjske vrste

Zakonom su zaštićene i određene životinjske vrste, npr. plemenita periska, prstac, čovječja ribica, močvarna smeđa žaba, glavata želva, roda, žličarka itd.

Rješenje je gradnja vrlo skupih uređaja za pročišćavanje balastnih voda u lukama u kojima tankeri ukrcavaju teret.

Zakon o ribarstvu

Zakon o ribarstvu propisuje kad se pojedina vrsta smije loviti i koja je najmanja veličina i težina ulovljene ribe, a Zakon o zaštiti voda propisuje da se sve otpadne vode moraju pročistiti prije puštanja u vodotoke.

Samopročišćavanje

Ako nije poremećena prirodna ravnoteža, vode se mogu samopročišćavati. To im omogućuju bakterije koje razlažu određenu količinu otpadnih tvari.

Uređaji za pročišćavanje voda - kolektori

Zbog dodatnog zagađenja kanalizacijskim i industrijskim vodama, potrebna je ugradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - kolektora. Uređaji za pročišćavanje voda se sastoje iz više bazena kroz koje prolazi otpadna voda. Na tom se putu voda pročisti u nekoliko faza.

  • Mehanički - najprije se mehanički, tj. taloženjem uklone krupne i sitne čestice.
  • Biološki - u slijedećem bazenu u vodu se dodaju bakterije koje biološki kao prirodni razlagači razlažu organske ostatke.
  • Kemijski - na kraju se kemikalijama, kemijski, uklone bakterije i druge nečistoće te se pročišćena voda pušta u vodotokove.

Unatoč golemim nastojanjima i ulaganjima, čistih je voda u svijetu sve manje. I pitke je vode na Zemlji sve manje. U Hrvatskoj još ima dovoljno pitke vode ali već danas svatko može nešto učiniti za njezino očuvanje.

Web stranicu o onečišćenju voda izradio veseli projektni tim učenika OŠ Josip Pupačić - Omiš

AVA.doo - Anđela, Viktor i Antonio . dica, omiški osnovci.

Savjeti za čuvanje pitke vode

Iako je obnovljiv izvor energije, voda nije neograničena. Naprotiv, ugroženija je nego ikad. U Hrvatskoj, primjerice, njezina dnevna potrošnja kreće se oko 150 litara – po osobi!

Kako potrošite 150 litara vode dnevno?

Uz sitne pomake u promjeni svojih navika, mali korak za spas planeta Zemlje i okoliša možete napraviti i sami u svom domaćinstvu. Promjenom ponašanja moguće je sačuvati stotine litara vode, koju stručnjaci već danas nazivaju “plavim zlatom”, a koja će u budućnosti biti još dragocjenija.

Za početak, koliko vode se potroši u svakom domaćinstvu?

  • Prilikom tuširanja, potrošnja vode kreće se oko 7,5 litara u minuti, a ako se poželite opustiti u toploj kupki, puna kada potrošit će više od 136 litara vode.
  • Prilikom pranja zubi, čak i ako zatvorite slavinu, potrošit ćete u prosjeku oko 3 litre vode. Ista količina potrebna je i za umivanje ili pranje ruku.
  • Najveći potrošači vode su vodokotlići, perilice rublja i posuđa.
  • Stariji vodokotlići troše i do 10 litara po ispiranju, dok su moderniji nešto štedljiviji te troše između 3 i 6 litara.
  • Modernija perilica rublja u jednom pranju potroši u prosjeku oko 95 litara vode, dok stariji modeli mogu potrošiti i više od 150 litara.
  • Perilica posuđa potrošit će oko 75 litara vode za jedno pranje, a perete li posuđe ručno, ovisno o slavini, možete potrošiti između 7 i 15 litara vode u minuti.
  • Curi li vam voda iz vodokotlića, slavine ili ventila, dnevno možete gubiti i nevjerojatnih 700 litara vode!

Savjeti za čuvanje pitke vode

  • Zatvoriti slavinu dok peremo zube zube, ruke i posuđe iskoristite samo one količine vode koje su uistinu potrebne. (Ušteda: 3-5 litara u minuti.)
  • Zamijenite kupanje tuširanjem – neka puna kada ostane samo za posebne prilike. (Ušteda: do 20 litara u minuti.)
  • Koristite perilicu rublja samo ako je puna. (Manje količine rublja troše dvostruko više vode u odnosu na punu perilicu.)
  • Ne ispirite posuđe prije umetanja u perilicu. Perilicu posuđa pokrenite samo ako je puna. (Ušteda: 20 litara po pranju.)
  • Dobro zatvoriti slavine da voda ne kapa.
  • Provjerite slavine, ventile i vodokotliće, potražite oštećenja i otkrijte gdje vam voda nekontrolirano curi. (Ušteda: i do 700 litara dnevno.)
  • Instalirajte opremu koja štedi vodu – kvalitetne slavine u kupaonici i kuhinji, glave tuša, štedljive vodokotliće u toaletima. (Ušteda: do 15 litara u minuti.)
  • Prilikom kupovine strojeva za pranje rublja ili posuđa, uzmite u obzir razred potrošnje uređaja i uštede energije. Tako možete uštedjeti vodu, ali i električnu energiju u isto vrijeme. (Ušteda: do 150 litara vode po jednom pranju).
  • Kolnike i pločnike češće čistiti metlom nego vodom.
  • Biljke zalijevati ujutro ili uvečer kad je hladnije jer se tako sprečava nepotrebno isparavanje vode.
  • Vrt zalijevati rjeđe ali temeljitije.

Web stranicu o onečišćenju voda izradio veseli projektni tim učenika OŠ Josip Pupačić - Omiš

AVA.doo - Anđela, Viktor i Antonio . dica, omiški osnovci.

Živi organizmi i čistoća vode

Što su bioindikatori?

Možda ste na nastavi kemije spominjali indikatore, tvari koje mjenjaju boju ovisno o pH vrijednosti ispitivane otopine. Ali jeste li ikada čuli za bioindikatore? Bioindikatori su organizmi koji nam omogućuju biološko praćenje promjena u prirodi. Svojom prisutnošću na nekom staništu ukazuju na njegovu kvalitetu. Važni su pokazatelji onečišćenja zraka, vode ili tla. Poznati bioindikatori su: jadranski bračić, lišajevi, virnjaci, riječni rak, leptiri, potočna pastrva, žabe – svi su oni pokazatelji čistog okoliša, dok je morska salata indikator nečiste vode.

Morska salata

Ako ste ove godine bili na ljetovanju, prisjetite se jeste li se kupali u moru gdje su plićaci uz morsku obalu bogato nastanjeni višestaničnom zelenom algom, morskom salatom. Naime, morska salata se pojavljuje svuda uz obalu gdje iz okolnog sedimenta (tla) dotiču prirodni dušikovi spojevi. Dakle, ona može biti bioindikator onečišćene vode, što ovisi o koncentraciji prirodnih dušikovih spojeva.

Ako na plaži na kojoj se kupamo vidimo mnogo alge morske salate, možda je na tom mjestu more onečišćeno

Jadranski bračić

S druge strane, jadranski bračić, smeđa alga, nastanjuje čista i bistra, nezagađena područja, pa je stoga prirodni pokazatelj čistoće mora. Živi na mjestima koja nisu izložena direktnom ljudskom zagađenju, a najčešći i najbrojniji je u sjevernom Jadranu gdje prekriva velike površine u pojasu plime i oseke. Jadranski bračić ujedno je i endem Jadranskog mora.

Jadranski bračić nalazi se samo u Jadranskom moru - kad ga vidiš, znaš da je more jako čisto.

Slatkovodni bioindikatori

Kao što po prisutnosti bioindikatora možemo odrediti čistoću mora tako možemo procijeniti i čistoću slatkih voda, odnosno potoka, rijeka i jezera.

Posve čista voda

  • Virnjaci
  • Riječni rak
  • Pastrva
  • Mahovina

Virnjaci i riječni rak su stanovnici kopnenih voda, a preživljavaju isključivo u čistoj vodi.

Pastrva također može opstati samo u čistoj tekućici i iz tog razloga je bioindikator čiste vode.

Žabe su jako dobri bioindikatori zbog toga što njihov životni ciklus uključuje i kopnena i vodena staništa te se općenito smatra da prisutnost zdravih populacija žabljih vrsta na određenom području ukazuje na zdrav ekosustav.

Čista voda

  • Šaran
  • Ličinka vretenca
  • Puževi
  • Grgeč
  • Som

Šaran je simbol nizinske ribe sporih i mutnih rijeka te jezera. To je najčešće lovljena i konzumirana riba.

Vretenci su se na Zemlji pojavila prije više stotina milijuna godina, puno prije nego što su i dinosauri hodali Zemljom, i od tada se baš i nisu puno promijenili. Oni su i najbrži letači u svijetu kukaca pa zbog toga moraju imati i jako dobar vid. Za njih se kaže da su bioindikatori stanja okoliša, a to znači da tamo gdje se pojavljuju određene vrste okoliš je zdrav i u dobrome stanju. Također, vretenca kontroliraju brojnost komaraca i ostalih malih kukaca. Zbog svega toga, ali i njihove ljepote, moramo ih sačuvati, naučiti nešto o njima i pobrinuti se da okoliš u kojemu žive ostane netaknut dom ovim zanimljivim vrstama kukaca.

Grgeč ne voli hladne i brze vode, pa živi u dubokim jezerima, ribnjacima i sporim, nizinskim rijekama s dosta vodenog bilja.

Som je riba kojoj se izgleda sviđaju mirne i duboke vode kao i spore i pravilne riječne vodene struje. Postavlja se na dubokim i zakrčenim mjestima kao što su obale, zaštitni kameni zidovi, vrtlozi, jarci usred voda, potopljena stabla, stjenoviti nasipi ili nabacano kamenje gradilišta.

Onečišćena voda

  • Bakterije
  • Papučica
  • Pijavica
  • Ličinke komarca

Papučica je praživotinja iz roda Paramecium, iz razreda trepetljikaša. Prednji dio tijela je tup, a stražnji zašiljen. Oblik tijela podsjeća na papuču. Mikroskopske je veličine (150–300 µm). Tijelo je cijelom površinom prekriveno sitnim dlačicama s pomoću kojih se pokreće. Nema stanica, nego samo stanične organele. Indikator je onečišćenih voda.

Pijavice su člankoviti crvi prilagođeni parazitskom načinu života. Pretežno žive u slatkim vodama, ali ih ima i na kopnu i u morima.

Ličinke komaraca najčešće možemo naći u onečišćenim vodama stajačicama.

Posve onečišćena voda

U posve onečišćenoj vodi nije moguć život za biljne i životinjske vrste. Takva voda je pogodna jedino za razvoj raznih vrsta bakterija.

  • Mlade bakterije

  • Stare bakterije

  • Velike bakterije

  • Male bakterije

  • Potomci bakterija

  • Roditelji bakterija

  • Bliža i daljnja rodbina bakterija

  • i sve ostale znane i neznane bakterije i samo bakterije

Web stranicu o onečišćenju voda izradio veseli projektni tim učenika OŠ Josip Pupačić - Omiš

AVA.doo - Anđela, Viktor i Antonio . dica, omiški osnovci.

Ovu web stranicu izradili su učenici OŠ Josip Pupačić iz Omiša u sklopu aktivnosti EDIT projekta ICT županija.


Glavni cilj samog projekta bio je polaznike besplatne škole programiranja zainteresirati za jedno od najprofitabilnijih zanimanje i potaknuti ih da se razvijaju u tom smjeru. Time bi se povećao broj IT stručnjaka u Splitsko-dalmatinskoj županiji i potaknuo razvoj cijelog njenog IT sektora.


Upoznajte članove našeg tima

  • Anđela Marušić - učenica 7.b razreda
  • Viktor Lončar - učenik 7.d razreda
  • Antonio Škarica - učenik 5.d razreda
  • Branko Čatipović - učitelj, voditelj tima


Pozdrav svim editovcima!

AVA.doo - Anđela, Viktor i Antonio . dica, omiški osnovci.