Razvoj ljudske populacije potiče masovno naseljavanje obale, razvoj poljoprivrede i industrije te gušći promet brodova i tankera. Sve te aktivnosti povećavaju količinu otpada koji stiže u vodu pa je čiste vode na Zemlji sve manje.
Uporabom deterdženata i umjetnih gnojiva velike količine fosfata i nitrata dospijevaju u kopnene vode. Te stvari uzrokuju bujanje bilja u vodama. Kada biljke uginu, talože se na dno, gdje ih razlažu bakterije. Vode postaju sve pliće, a posljedica je zarastanje i nestanak kopnenih voda stajačica.
Zbog onečišćenja mora raznim deterdžentima i umjetnim gnojivima, prekomjerno se razmnožava fitoplankton. Ta pojava zove se cvjetanje mora. Prepoznaje se po sluzavim nakupinama na površini mora. Sluz je štetna za morske životinje jer im može začepiti škrge i onemogućiti disanje.
Vodu zagađuju i balastne vode koje rabe tankeri kad ne prevoze teret, a omogućuju im sigurnu plovidbu. Te vode sadržavaju nečistu vodu tankera ali i organizme iz mora iz kojeg je tanker isplovio. Pri utovaru tereta tankeri ispuštaju balastne vode pa one uzrokuju ekološke poremećaje.
Rješenje je gradnja vrlo skupih uređaja za pročišćavanje balastnih voda u lukama u kojima tankeri ukrcavaju teret.
Mnoge tvornice iskorištavaju riječne tokove za rashlađivanje pogona. Ta se zagrijana voda vraća u vodotokove, a povišena temperatura smanjuje količinu kisika u vodi te time i brojnost organizama.
Najveća zagađenja uzrokuju havarije tankera i izlijevanje nafte u more. Nafta pluta na površini mora jer je lakša od vode. Pritom sprečava prodiranje svijetlosti u more, što prekida proces fotosinteze. Uzrokuje i pomor morskih organizama jer im začepi škrge. Masnoća iz nafte slijepi perje morskih ptica tako da više ne mogu letjeti itd. Za uklanjanje izlivene nafte služe brodovi čistači ili ekobrodovi.
Posebnu pozornost treba dati zaštiti od unošenja novih vrsta organizama. Alga kaulerpa slučajno je unesena u Jadransko more. Dosadašnji način njezina uklanjanja – čupanje cijele alge ili prekrivanje neprozirnom folijom nisu se pokazali uspješnima i kaulerpa se sve više širi morskim dnom. Pritom onemogućava rast domaćih vrsta algi, a otrovne tvari koje izlučuje štetno djeluju na morske organizme.
Onečišćenje voda uzrokovalo je u njima ozbiljne poremećaje prirodne ravnoteže. Kako bi se vode zaštitile, poduzimaju se mnoge mjere.
Važno je čišćenje plaža, dna i obala mora i kopnenih voda od krupnog otpada koji ostavljaju neodgovorni stanovnici i turisti.
Zakonski propisi predviđaju različite oblike zaštite voda. Ustav Republike Hrvatske određuje da su more, obala i otoci prirodna bogatstva koja imaju posebnu zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode proglašeni su pet nacionalnih parkova i četiri parka prirode koji obuhvaćaju vodena staništa.
Zakonom su zaštićene i određene životinjske vrste, npr. plemenita periska, prstac, čovječja ribica, močvarna smeđa žaba, glavata želva, roda, žličarka itd.
Rješenje je gradnja vrlo skupih uređaja za pročišćavanje balastnih voda u lukama u kojima tankeri ukrcavaju teret.
Zakon o ribarstvu propisuje kad se pojedina vrsta smije loviti i koja je najmanja veličina i težina ulovljene ribe, a Zakon o zaštiti voda propisuje da se sve otpadne vode moraju pročistiti prije puštanja u vodotoke.
Ako nije poremećena prirodna ravnoteža, vode se mogu samopročišćavati. To im omogućuju bakterije koje razlažu određenu količinu otpadnih tvari.
Zbog dodatnog zagađenja kanalizacijskim i industrijskim vodama, potrebna je ugradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - kolektora. Uređaji za pročišćavanje voda se sastoje iz više bazena kroz koje prolazi otpadna voda. Na tom se putu voda pročisti u nekoliko faza.
Unatoč golemim nastojanjima i ulaganjima, čistih je voda u svijetu sve manje. I pitke je vode na Zemlji sve manje. U Hrvatskoj još ima dovoljno pitke vode ali već danas svatko može nešto učiniti za njezino očuvanje.
Iako je obnovljiv izvor energije, voda nije neograničena. Naprotiv, ugroženija je nego ikad. U Hrvatskoj, primjerice, njezina dnevna potrošnja kreće se oko 150 litara – po osobi!
Uz sitne pomake u promjeni svojih navika, mali korak za spas planeta Zemlje i okoliša možete napraviti i sami u svom domaćinstvu. Promjenom ponašanja moguće je sačuvati stotine litara vode, koju stručnjaci već danas nazivaju “plavim zlatom”, a koja će u budućnosti biti još dragocjenija.
Za početak, koliko vode se potroši u svakom domaćinstvu?
Možda ste na nastavi kemije spominjali indikatore, tvari koje mjenjaju boju ovisno o pH vrijednosti ispitivane otopine. Ali jeste li ikada čuli za bioindikatore? Bioindikatori su organizmi koji nam omogućuju biološko praćenje promjena u prirodi. Svojom prisutnošću na nekom staništu ukazuju na njegovu kvalitetu. Važni su pokazatelji onečišćenja zraka, vode ili tla. Poznati bioindikatori su: jadranski bračić, lišajevi, virnjaci, riječni rak, leptiri, potočna pastrva, žabe – svi su oni pokazatelji čistog okoliša, dok je morska salata indikator nečiste vode.
Ako ste ove godine bili na ljetovanju, prisjetite se jeste li se kupali u moru gdje su plićaci uz morsku obalu bogato nastanjeni višestaničnom zelenom algom, morskom salatom. Naime, morska salata se pojavljuje svuda uz obalu gdje iz okolnog sedimenta (tla) dotiču prirodni dušikovi spojevi. Dakle, ona može biti bioindikator onečišćene vode, što ovisi o koncentraciji prirodnih dušikovih spojeva.
Ako na plaži na kojoj se kupamo vidimo mnogo alge morske salate, možda je na tom mjestu more onečišćeno
S druge strane, jadranski bračić, smeđa alga, nastanjuje čista i bistra, nezagađena područja, pa je stoga prirodni pokazatelj čistoće mora. Živi na mjestima koja nisu izložena direktnom ljudskom zagađenju, a najčešći i najbrojniji je u sjevernom Jadranu gdje prekriva velike površine u pojasu plime i oseke. Jadranski bračić ujedno je i endem Jadranskog mora.
Jadranski bračić nalazi se samo u Jadranskom moru - kad ga vidiš, znaš da je more jako čisto.
Kao što po prisutnosti bioindikatora možemo odrediti čistoću mora tako možemo procijeniti i čistoću slatkih voda, odnosno potoka, rijeka i jezera.
Virnjaci i riječni rak su stanovnici kopnenih voda, a preživljavaju isključivo u čistoj vodi.
Pastrva također može opstati samo u čistoj tekućici i iz tog razloga je bioindikator čiste vode.
Žabe su jako dobri bioindikatori zbog toga što njihov životni ciklus uključuje i kopnena i vodena staništa te se općenito smatra da prisutnost zdravih populacija žabljih vrsta na određenom području ukazuje na zdrav ekosustav.
Šaran je simbol nizinske ribe sporih i mutnih rijeka te jezera. To je najčešće lovljena i konzumirana riba.
Vretenci su se na Zemlji pojavila prije više stotina milijuna godina, puno prije nego što su i dinosauri hodali Zemljom, i od tada se baš i nisu puno promijenili. Oni su i najbrži letači u svijetu kukaca pa zbog toga moraju imati i jako dobar vid. Za njih se kaže da su bioindikatori stanja okoliša, a to znači da tamo gdje se pojavljuju određene vrste okoliš je zdrav i u dobrome stanju. Također, vretenca kontroliraju brojnost komaraca i ostalih malih kukaca. Zbog svega toga, ali i njihove ljepote, moramo ih sačuvati, naučiti nešto o njima i pobrinuti se da okoliš u kojemu žive ostane netaknut dom ovim zanimljivim vrstama kukaca.
Grgeč ne voli hladne i brze vode, pa živi u dubokim jezerima, ribnjacima i sporim, nizinskim rijekama s dosta vodenog bilja.
Som je riba kojoj se izgleda sviđaju mirne i duboke vode kao i spore i pravilne riječne vodene struje. Postavlja se na dubokim i zakrčenim mjestima kao što su obale, zaštitni kameni zidovi, vrtlozi, jarci usred voda, potopljena stabla, stjenoviti nasipi ili nabacano kamenje gradilišta.
Papučica je praživotinja iz roda Paramecium, iz razreda trepetljikaša. Prednji dio tijela je tup, a stražnji zašiljen. Oblik tijela podsjeća na papuču. Mikroskopske je veličine (150–300 µm). Tijelo je cijelom površinom prekriveno sitnim dlačicama s pomoću kojih se pokreće. Nema stanica, nego samo stanične organele. Indikator je onečišćenih voda.
Pijavice su člankoviti crvi prilagođeni parazitskom načinu života. Pretežno žive u slatkim vodama, ali ih ima i na kopnu i u morima.
Ličinke komaraca najčešće možemo naći u onečišćenim vodama stajačicama.
U posve onečišćenoj vodi nije moguć život za biljne i životinjske vrste. Takva voda je pogodna jedino za razvoj raznih vrsta bakterija.
Ovu web stranicu izradili su učenici OŠ Josip Pupačić iz Omiša u sklopu aktivnosti EDIT projekta ICT županija.
Glavni cilj samog projekta bio je polaznike besplatne škole programiranja zainteresirati za jedno od najprofitabilnijih zanimanje i potaknuti ih da se razvijaju u tom smjeru. Time bi se povećao broj IT stručnjaka u Splitsko-dalmatinskoj županiji i potaknuo razvoj cijelog njenog IT sektora.
Upoznajte članove našeg tima
Pozdrav svim editovcima!
AVA.doo - Anđela, Viktor i Antonio . dica, omiški osnovci.